Abadosiphambili ababuya emiphakathini ehlukahlukeneko eraga amasiko bayasebenzisana eNgcocweni yeliZwe loke nangemva kwayo

Abadosiphambili bemiphakathi ehlukahlukeneko eraga amasiko eSewula Afrika bavumelene ngokubumba umzamo wokubambisana ozabavumela ukobana bazibandakanye ngendlela enepumelelo nangomoya omuhle basebenzisane eendabeni ezifuna kubanjisanwe kizo nakilezo ezifuna ikareko ethileko nangemibono. Umnqopho womzamo wokuthoma kubuthelela umtlolo onemibono etjengisa iintjhijilo ezikulu imiphakathi eraga amasiko eqalene nazo, kunye neensombululo ezihlongozwako mayelana neentjhijilwezi. Umtlolo wemibono lo  uzakwethulwa eNgcocweni yeliZwe loke.

Umzamo wokusebenzisana uhlose ukuqinisekisa ukobana kuba nokuthula begodu nekusasa elinepumelelo kibo boke abantwana bemiphakathi eraga amasiko enarheni le. Umsebenzayo uzakuragela phambili nangemva  kweNgcoco yeliZwe loke. Ukubunjwa komzamo lo kulandela iinkulumiswano zamhlapha  ebezenziwa badosiphambili ngokwekghonakalo yokuhlanganyela kuNgcoco yeliZwe loke. Kuhlonywe isiqhema esisebenzako ukobana sibuthelele umtlolo wemibono ukobana uphunyeleliswe badosiphambili nokobana balawule namkha baphathe ikambiso yokuhlanganisa yokwenza umzamo ohlanganyelwako lo ube semthethweni.

Ükuba khona kwemiphakathi eraga amasiko kuyinto yamambala; ISewula Afrika ayikabunjwa babantu ababodwa kunye nombuso kwaphela. Abadosiphambili kunye neenhlangano ezibeka isikopilo, amagugu, ilimi nevelaphi yamasiko nomphakathi oraga amasiko ngaphambili kokuzwisisa kokuyizwisisa kwabo nangendlela umphakathi ekufanele utjhejwe ngakhona  nakho lokho kufanele kube yinto enikelwa itjhejo nendawo malungana nalabo ababeka umuntu oyedwa nombuso ngaphambili kwetlhatlha lemibonwabo. Ukuze ingcoco ikhambe kuhle, izakhamuzi eziletha itlhatlha lemibonwazo kufanele zitjhejwe begodu nazo zifakwe hlangana. Kuqakathekile ukobana kufanele kubunjwe indawo yokobana ukuhlukana ngokwamasiko nakho kutjhejwe begodu neminye imiphakathi enemibono enamandla emphakathinethu nayo kufanele idlale indima eqakathekileko ekuqunteni ngekusasa layo begodu nayo ikhulume ngeendaba eziyithintako,” kutjho u-Barend Uys, obambisene nosiHlalo wesiqhema.

Äbadosiphmbili bemiphakathi eraga amasiko bayamenywa begodu bayakhuthazwa ukobana bajoyine kilomzamo bebabelane ngemibonwabo kilezintjhijilokazi imiphakathi eraga amasiko eqalene nazo begodu nekghonakalweni yeensobululweni ezingabakhona ukulungisa iintjhijilwezi. Iindabezi kufanele kube ngizo umzamo onqopha kizo ukuqinisekisa bona kuba nemiphakathi eraga amasiko ehlezi ngokuthula begodu nenepumelelo esikhathini esizako enarheni, yeke kufanele godu kube ngilokho okunqotjhwa kikho ekambisweni yeNgcoco yeliZwe loke. Umzamo wokusebenzisana uthumela umlayezo onamandla othi imiphakathi eraga amasiko nabadosiphambili bayo – okuthi esikhathini esinengi amezwayo angatjhejwa – njenganje seyiyasikima yenza umsebenzi nomzamo wokobana ihlangane ukuze kube khona ukuthula eenzukulwaneni zanje nakilezo ezizako,” kuswaphelisa iKosi uLanga Mavuso, obambisene nosihlalo wesiqhema esisebenzako.

Ilwazi elimayelana nmzamo wokusebenzisana, kufakwe hlangana umbono kuNgcoco yeliZwe loke, uzakutholakala ku-www.peoplesdialogue.org.za.